Arhive kategorije: Zdravlje

IZ KAKVE AMBALAŽE TREBA PITI VODU?

O vodi

Na dnu svake ambalaže potražite trougao s brojem u sredini. On govori koliko je opasna vaša plastika. 1 – PET ( često i PETE ) – Te su boce u većini slučajeva namenjene jednokratnoj upotrebi. Postoji mogućnost da ispuštaju teški metal antimon i hemijsku supstancu EPA koja ometa delovanje hormona. Takve boce mogu ispuštati i kancerogene spojeve.
2 – HDP ( nekad i HDPE ) – Radi se o “dobroj” plastici, za koju postoji najmanja verovatnoca ispuštanja hemikalija u vodu.
3 – PVC ( nekad i 3V ) – Ova plastika ispušta dve otrovne hemikalije, a obe ometaju delovanje hormona u ljudskom telu. Uprkos tome, to je još ujek najčešće upotrebljavana plastika za boce.
4 – LDPE – Plastika koja ne ispušta hemikalije u vodu. Ne koristi se za izradu plastičnih boca, nego uglavnom za izradu plastičnih vrećica za namirnice.

Pojedini naučnici tvrde da postoji čak pet vrsta dijabetesa

Novo otkriće švedskih i finskih naučnika bi možda moglo dovesti do boljih rezultata zbog drugačijeg pristupa individualnom liječenju.

Nakon velikog projekta Švedske i Finske utvrđeno je kako dijabetes tipa II treba ipak kategorizirati kao četiri različite bolesti. Naučnici su, vođeni ekspertima s Univerziteta Lund, krajem prošle sedmice izjavili kako bi njihova nova saznanja trebala ubrzati paradigmu na koji tačno način liječiti dijabetes.

Oni vjeruju da određivanje znatno preciznijih grupa, svake genetski različite, može itekako pomoći dijagnozi i terapiji, što će kasnije dovesti i do preciznijih lijekova. Ovi naučnici poručuju kako bi tip I trebalo preimenovati u “ozbiljni autoimuni dijabetes”.

Tip II bi ipak, prema njihovom mišljenju, trebalo razvrstati u čak četiri zasebne kategorije od kojih su dvije ozbiljne, a dvije blage.

Prva od te četiri spomenute kategorije bi bio ozbiljan nedostatak inzulina, a pokazalo se da uključuje ljude s visokim šećerom u krvi, malom proizvodnjom inzulina te umjerenom rezistencijom na inzulin.

Drugi tip je ozbiljan inzulin rezistentni dijabetes, uglavnom je povezan s pretilošću. Treći je tip blaži dijabetes povezan s debljinom, koji uključuje pretile pacijente, ali je to kod njih manje ozbiljno stanje i uključuje ljude koji se razbole u relativno mladoj životnoj dobi. Posljednja bi grupa predstavljala blagi dijabetes povezan uz starenje, što je i ona najveća grupa, u kojoj čak 40 posto pacijenata pripada starijoj populaciji.

Naučnici, čiji je stručni rad objavljen u časopisu Lancet Diabetes and Endocrinology Journal, zasniva se na proučavanju gotovo 15 hiljada pacijenata u Finskoj i Švedskoj. Profesor Leif Groop tvrdi kako je ovo prvi personalizirani korak prema liječenju dijabetesa.

“Trenutna dijagnostika i klasifikacija dijabetesa je nedovoljna i ne može predvidjeti buduće komplikacije i izbor liječenja. Utvrđivanje svih ovih podtipova bolesti pomoći će svakako liječnicima da personaliziraju terapije i smanje rizike komplikacija u budućnosti. Istraživanje je jedan obećavajući korak naprijed u otkrivanju detalja dijabetesa tipa II, ali još uvijek moramo više saznati o svim podtipovima kako bismo mogli potpuno razumjeti šta to zapravo znači za ljude koji žive s tim stanjem”, zaključio je Groop.

Prevencija kardiovaskularnih oboljenja trebala bi početi u djetinjstvu

“Studije su pokazale da oboljeli od dijabetesa i ako se liječe, a nisu dobro regulisanog šećera u krvi, mnogo češće obolijevaju od infarkta srca i drugih kardiovaskularnih bolesti. Za dijabetičare, sa ‘dugim dijabetičarskim stažom’, zbog oštećenja na nervima krvnih sudova i mišića srca karakteristična je pojava nijemog infarkta, koji nema klasičnog bola u prsima ili gušenja’. Tek kasnijim pregledom EKG-a ili ultrazvuka srca vidimo ožiljak na srcu, a pacijent nije imao klasične simptome infarkta, niti je ležao u bolnici”, rekla je Bureković.

Prema njenim riječima prevencija kardiovaskularnih oboljenja trebala bi početi u djetinjstvu i ranoj mladosti zdravim načinom života (dijetalna ishrana s restrikcijom masnoća i koncentrovanih ugljikohidrata, slatkiša) te fizičkom aktivnošću.

U mlađoj i srednjoj životnoj dobi trebaju praviti preventivne preglede, kontrolisati krvni pritisak, šećer u krvi, masnoće u krvi, rano otkriti i liječiti gore pobrojane faktore rizika.

Smatra kako pacijenti, a i opća populacija nisu dovoljno informisani o dijabetesu kao faktoru rizika nastanka kardiovaskularnih bolesti.

“Pogotovo nisu dovoljno informisani o predijabetesu, kao faktoru rizika i potrebi liječenja. Osim nedovoljne informisanosti nemamo ni dovoljno razvijenu svijest o preventivnoj zdravstvenoj zaštiti, a kamoli da imamo razvijene programe i projekte o ranom skriningu i liječenju predijabetesa, dijabetesa i drugih faktora rizika kardiovaskularnih bolesti”, rekla je.

Stručnjaci u svijetu već nekoliko godina upozoravaju da je dijabetes smatra bolešću pandemijskih razmjera. Svjetska zdravstvena organizacija i IDF (Internacionalna Dijabetološka Federacija) pretpostavile su da je 2016. godine u Bosni i Hercegovini oko 13 posto oboljelih od dijabetesa.

Postotak se, kaže Bureković, povećava u starijoj životnoj dobi.

“Ako kažemo da je otprilike toliko i predijabetesa (oni koji još ne znaju da su bolesni) onda je to veliki broj. Ako znamo da barem pola od onih koji znaju za dijabetes se ne liječe, a pola od onih koji se liječe nisu dobro regulisani, onda se broj onih za nastanak kardiovaskularnih bolesti jako povećava. Inače je statistika različita za različite zemlje, u zavisnosti od ekonomskih mogućnosti, obrazovanja, informisanja, preventivnih programa te ranog skrininga bolesti. U Evropi prosječno na 100 osoba oko 8 ih je oboljelo od dijabetesa”, rekla je.

Na pitanje kako prepoznati i kako spriječiti kardiovaskularne komplikacije Bureković kaže:

“Svakako promjena životnog stila (dijetalna dijabetična ishrana podijeljena u više manjih obroka uz fizičku aktivnost primjerenu dobi, kondiciji i drugim bolestima), gubitak viška kilograma, prestanak pušenja, prestanak uzimanja alkohola, izbjegavanje stresa, je prva stepenica u liječenju dijabetesa. Redovno uzimanje terapije, redovne kontrole šećera u krvi, redovan odlazak ljekaru, regulisan krvni pritisak, regulisane masnoće u krvi sigurno mogu odgoditi nastanak kasnih komplikacija, naročito KVB.”

Ona napominje da brzo zamarenje kod težih fizičkih aktivnosti, zamaranje pri penjanju uz stepenice, brzo zamaranje kod hodanja po ravnom mogu biti prvi simptomi KVB.

Poručuje da je najbolji put do zdravlja zdrav način života bez stresa, uz mnogo kretanja I redovne preglede kod ljekara. Starijima od 40 godina preporučuje povremenu kontrolu šećera u krvi.

Ovaj tekst objavljen je u sklopu projekta ‘Znanjem do zdravlja” kojeg provodi Udruženje za razvoj društva Kap uz podršku Novo Nordisk Pharme, s ciljem podizanja svijesti oboljelih od dijabetesa o važnosti prevencije kardiovaskularnih oboljenja.

U FBiH zabilježen porast smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti

Ustanovljeno je to uslijed praćenja trendova faktora rizika (hipertenzija, pušenje, nepravilna ishrana, izostanak fizičke aktivnosti), koji su promjenljivi i na njih se većinom može utjecati.

Tako skoro polovina (42,1 posto) od ukupnog broja odraslih (45,3 posto muškaraca i 38,9 posto žena) ima hipertenziju i/ili je pod terapijom. Skoro polovina (44,1 posto) odraslog stanovništva su pušači (56.3 posto muškaraca i 31.6 posto žena). Više od polovine stanovništva u Federaciji BiH (54.1 posto) svakodnevno je izloženo duhanskom dimu od drugih pušača u zatvorenim javnim prostorima.

Iz Zavoda naglašavaju da je sprječavanje kardiovaskularnih bolesti dugoročan proces i (osim zdravstvenog) zahtijeva aktivno sudjelovanje i drugih sektora, kao i političku opredijeljenost donosioca odluka putem zdrave javne politike u kojoj zdravlje i omogućavanje zdravih izbora stanovništva mora i treba biti prioritet.

“Dobra međunarodna praksa dokaz je da ima mnogo načina da se doprinese smanjenju obolijevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, a nije u djelokrugu rada isključivo zdravstvenog sektora”, ističu.

U Zavodu za javno zdravstvo FBiH mišljenja su da je za smanjenje broja pušača (kao najvećeg pojedinačnog faktora rizika) potrebno održati trend povećanja cijena i poreza na duhanske proizvode, a zalažu se i za kompletnu zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima čime bi bila osigurana efikasnija zaštita od eventualnih posljedica pasivnog pušenja.

“Isto se odnosi i na alkohol. Potrebno je povećanje cijena i poreza na alkoholne proizvode, zabraniti reklamiranje i promociju alkoholnih proizvoda kao i prodaju mlađima od 18 godina”, ističu.

U cilju zaštite zdravlja stanovništva iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH ukazuju i na važnost promocije značaja pravilne ishrane.

“U mnogim državama uvode se posebni porezi na nezdravu hranu. Za to je potrebno dobiti podršku proizvođača hrane i industrije u reduciranju unosa soli u hrani i zamjeni trans-masti s polinesaturiranim mastima, kao i smanjenje unosa šećera u prehrambenim proizvodima. Posebno je značajna podrška, već iniciranim programima zdrave ishrane u predškolskim i školskim ustanovama u određenim gradovima u FBiH, jer tako doprinosimo zdravlju sadašnjih i budućih generacija”, ističu iz Zavoda.

Bitnim za sprječavanje nastanka kardiovaskularnih bolesti smatraju i fizičku aktivnost. Naglašavaju da se za to uvijek mora naći vremena, a u skladu s godinama, zdravstvenim stanjem i naravno uz savjet zdravstvenih djelatnika.

“Potrebna je samo dobra volja i snažan motiv da se uradi nešto korisno za zdravlje. Sjedenje treba zamijeniti šetnjama, boravkom u prirodi i/li nekom od fizičkih aktivnosti. To smanjuje stres i unaprjeđuje zdravlje”, ističu.

Zavod za javno zdravstvo FBiH u suradnji s Federalnim ministarstvom zdravstva finalizirao je, u cilju doprinosa sprječavanju i nadzoru kardiovaskularnih bolesti na nivou primarne zdravstvene zaštite – timova porodične medicine u Federacije BiH, vodiče za kardiovaskularne bolesti, hipertenziju, dislipidemiju kao i smjernice vezane za vodeće faktore rizika kao što su hipertenzija, pušenje, nepravilna ishrana, dijabetes i fizička neaktivnost.

Dokumenti su namijenjeni unaprjeđenju rada zdravstvenih radnika u timovima porodične medicine, koji su za pacijente “ulazna vrata” u zdravstveni sistem. Tu bi trebalo najefikasnije da se ustanovi rana dijagnoza i poduzme tretman oboljelih, ali i radi na sprječavanju i nadzoru faktora rizika koji dovode do tih oboljenja.

Izrada vodiča i smjernica za kardiovaskularne bolesti, kao i informativnih letaka za stanovništvo dio su projekta “Jačanje i unaprjeđivanje modernih i održivih javno zdravstvenih strategija, kapaciteta i usluga za poboljšanje zdravlja stanovništva u BiH”, koji je razvijen i podržan u partnerstvu Švicarske agencije za razvoj i suradnju (SDC) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Kardiovaskularne bolesti ili bolesti srca i krvnih sudova u Federaciji BiH čine 53 posto vodećih uzroka smrtnosti, što odgovara stanju u regiji. U grupi nezaraznih bolesti, posljednjih godina u Federaciji BiH bilježi se kontinuirani porast stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti izražen kao stopa na 100.000 stanovnika (od 335,2 u 2010. do 507,5 u 2016. godini).

Vodeća oboljenja iz grupe kardiovaskularnih bolesti su moždani udar, kardiomiopatija, srčani zastoj, akutni infarkt miokarda i hipertenzija. Porast smrtnosti se bilježi posebno kod hipertenzije kao uzroka smrtnosti (od 24,5 na 100.000 stanovnika u 2010. do 41,2 na 100.000 u 2016. god.) kao i porast smrtnosti od akutnog infarkta miokarda (stopa od 69,2 na 100.000 stanovnika do 90,6 na 100.000 stanovnika u 2016. godini).

U državama širom svijeta, svake godine bilježi se 17 miliona smrtnih slučajeva uslijed neke od kardiovaskularne bolesti, najčešće srčani ili moždani udar. Više od 80 posto smrti od KV bolesti javlja se u nerazvijenim i srednje razvijenim državama. Više od 75 posto smrtnih slučajeva može se spriječiti prevencijom i reduciranjem faktora rizika (hipertenzija, pušenje, nepravilna ishrana, izostanak fizičke aktivnosti).

Magični limun: Sedam načina kako da iskoristite ovo voće

Ovo voće pomaže u detoksifikaciji organizma, poboljšava imunološki sistem, čisti urinarni trakt, otklanja mitesere te pomaže u gubitku tjelesne težine.

Limunov sok je jedan od najmoćnijih prirodnih preparata za njegu kože. Često se dodaje u različite kreme, pilinge, losione i maske, a njegov snažan efekat je dokazan i u njezi kose, zuba i noktiju.

U nastavku teksta pročitajte nekoliko savjeta kako da svakodnevno iskoristite sve mogućnosti koje ovo voće pruža.

Nahranite kožu lica

Vatom nanesite limunov sok na lice kako biste ga nahranili, posvijetlili i odtavili ga svježim i nježnim.

Eliminišite mrlje na licu

Limunov sok nanesite na lice i ostavite da djeluje 15 minuta te se nakon toga umijte. Na taj način će vaša koža biti čista, posvijetlit će se tamne mrlje, kao i depigmentacije. Osim toga, limunov sok pomaže u sprječavanju nastanka akni.

Uklonite mitesere

Limun ima snažnu moć u uklanjanju mitesera s obzirom na to da je bogat vitaminom C i mineralima kao što su kalij, magnezij i kalcij što ukazuje na to da ima i snažna antibakterijska dejstva.

Oporavite i nahranite nokte

Držite nokte umočene u sok limuna deset minuta kako biste ih posvijetlili i ojačali. Nakon toga ih očistite jednakim rastvorom količine bijelog sirćeta i vruće vode.

Spriječite ispucale usne

Prije nego krenete u krevet, nanesite limunov sok na suhe i ispucale usne kako biste ih omekšali i s njih skinuli mrtve ćelije.

Limun koristite kao prirodni dezodorans

Prerežite limun na polovice i onda ih utrljajte ispod pazuha kako biste spriječili neugodan miris, znoj i to područje ostavili svježe i čisto. Nakon toga isperite toplom vodom.

Limunom posvijetlite kosu

Limunov sok je odličan način da prirodnim putem posvijetlite kosu, uradite pramenove i vratite joj sjaj. Rastvorite 50 ml svježe iscijeđenog limunovog soka sa 200 ml vode i raspršite po kosi. Za bolje efekte nanesite taj rastvor na kosu malo prije nego izađete na jako sunce.

Koristite limun u borbi protiv nastanka peruti

Limunov sok kontroliše svrab i iritaciju skalpa te sprječava nastanak peruti. Balansira pH vrijednost i smanjuje lučenje sekreta i mašćenje kose.

Također, zbog antibakterijskih dejstava sprječava infekciju skalpa. Pomiješajte sok dva limuna sa šoljom vode i raspršite po kosi nakon šamponiranja. Ostavite da djeluje pet minuta i nakon toga isperite vodom.

Uklonite strije

Strije su jedan od najvećih problema s kojima se žene suočavaju i najteže ih je ukloniti. Limun je je odličan način da ih se oslobodite. S obzirom na kiselost koju posjeduje limun će ukloniti mrtve ćelije na tijelu i podržati razvijanje novih. Narežite limun na kolutove i poredajte ih na one dijelove tijela gdje su najizraženije strije. Ostavite ih dok se ne osuše i nakon toga isperite toplom vodom te taj postupak ponavljajte nekoliko puta dnevno.

Napitak koji topi salo oko stomaka

Jedan je od najzdravijih i najukusnijih doručka, jer u sebi sadrži vitamine i minerale koji poboljšavaju izgled kože, kose, normaliziraju metabolizam i snaže organizam.

Ovaj svakodnevni doručak pomoći će eliminaciji nečistoća iz organizma i očistiti crijeva. Rješava problem lijenih crijeva i opstipacije, sagorijeva masne naslage i normalizira težinu.

Poslije mjeseca konzumiranja ovog koktela, lako ćete izgubiti tri do pet kilograma suviše težine, a najveći dio oko stomaka.

Ten kože, kosa i nokti postaju zdravi i lijepi, a stomak će se polako “istopiti”!

Za pripremu ovog doručka potrebno je:

– 300 mililitara kefira (ili nemasnog jogurta)

– dvije supene kašike ovsenih pahuljica

– jedna kafena kašika samljevenog lanenog sjemena

– jedna kafena kašika kakaoa u prahu

– pet do sedam mesnatih suhih šljiva

Priprema doručka:

Doručak se priprema uvečer za sutradan. Suhe šljive potrebno je preliti sa malo prokuhane vode (100 mililitara).

Poklopite i ostavite na pet do deset minuta.

Za to vrijeme u činiju staviti ovsene pahuljice, samljeveno laneno sjeme i kakao.

Preliti kefirom i dobro sve izmiješati. Nabrekle šljive sitno isjeckajte i dodajte u prethodnu smjesu. Dobro izmješajte i ostavite u frižider.

Ujutro izvadite iz frižidera i uživajte u svom zdravom i ukusnom doručku.

Rezultati će ubrzo biti vidljivi.

Šta znači “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti”

Ispravno čitanje deklaracije na proizvodima najvažnija je stvar u trgovini, ističu stručnjaci, navodeći da velik broj kupaca deklaracije zbunjuju ili ih ne razumiju, piše Express.hr.

Naime, razlika u tačnom terminu na deklaraciji može biti od velikog značaja.

“Najbolje upotrijebiti do” u oznaci na proizvodu ukazuje na datum do kada hrana zadržava očekivanu kvalitetu, ali je i nakon toga sigurna za korištenje u prehrani. U stručnom prehrambenom rječniku, to je i datum minimalne trajnosti, odnosno vrijeme do kojeg hrana zadržava svoja posebna svojstva ako se čuva na pravilan način.

S druge strane, “upotrijebiti do” je oznaka datuma nakon kojeg se hrana smatra nesigurnom za jelo.

Svaka namirnica s deklaracijom označava datum minimalne trajnosti tog proizvoda. U slučaju da trajnost proizvoda nije duža od tri mjeseca, na deklaraciji će biti stavljen termin ‘Upotrijebiti do’ određenog dana i mjeseca.

Preporučuje se da se svi pridržavaju roka trajnosti takve hrane.

Naročito pažnja treba se obratiti kada “upotrijebiti do” stoji na hrani kao što su – mlijeko, meso, sirevi, riba, jaja.

Izuzeci roka trajanja 

– Svježe voće i povrće, uključujući krompir, koje nije oguljeno, rezano ili obrađeno na sličan način; ovo odstupanje ne vrijedi za proklijalo sjeme i slične proizvode, kao što su klice mahunarki

– Vina, likerska vina, pjenušava vina, aromatizirana vina i slične proizvode dobivene od voća, osim grožđa, te pića KN oznake 2206 00 dobivena od grožđa ili mošta od grožđa

– Pića koja sadrže 10 posto vol ili više alkohola

– Kolači i pekarski proizvodi koji se, s obzirom na njihov sastav i namjenu, konzumiraju unutar 24 sata od proizvodnje

– Ocat

– Kuhinjska sol

– Kristal šećer

– Slastice koje se uglavnom sastoje od aromatiziranih i/ili obojenih šećera

– Žvakaće gume i slični proizvodi za žvakanje

Koliko ribe i mesa trebamo jesti?

 

Kada se ljudi odluče hraniti zdravije i raznovrsnije jer žele izgubiti koji kilogram, obično prestanu jesti nezdrave masnoće, prerađenu hranu, slatkiše i tijesto, a u prehranu ubace više svježeg voća, povrća, mesa i ribe.

Jedna je nutricionistica na svom Instagram profilu nedavno podijelila super trik koji može mnogo pomoći pri određivanju veličine porcija mesa i ribe za ručak ili večeru, a sve je objašnjeno u svega nekoliko fotografija.

Đo Holington (Jo Hollington) na Instagramu je objavila tri fotografije svoga dlana i na svakoj iscrtala veličinu porcije bijelog, crvenog i ribljeg mesa koja je idealna za svakoga od nas po jednom obroku.

Tako je idealna porcija bijelog mesa veličine cijelog našeg dlana, porcija crvenog mesa idealna je veličine samo unutrašnjosti dlana (bez prstiju), a porcija masne ribe idealna je u veličini polovice dlana i dva prsta.

Bijelo meso odnosi se na puretinu i piletinu, crveno meso na, primjerice, janjetinu i govedinu, dok pod masnom ribom Jo podrazumijeva haringu, tunu ili pak losos i slične ribe. Pa, što vi kažete na ovaj trik?

Namirnice koje nikad ne treba zamrzavati

Vakuumirana hrana, kuhana jaja, kremasti sir, puding, kisela pavlaka, salata od piletine ili tunjevine – samo su neke od namirnica koje, kako prenosi Daily Mail, nikako ne trebate zamrzavati.

Kuhana tjestenina

Zamrzavanjem će se uništiti i ukus i tekstura rezanaca i postat će kaša kad ga odmrznete.

Već odmrznuta hrana

Ponovno zamrzavanje može biti opasno za zdravlje jer se bakterije tako brže razmnožavaju. Ali odmrznutu hranu možete ponovno zamrznuti ako je skuhate.

Sosevi

Ako u njima ima brašna, nikako ih ne stavljajte u zamrzivač.

Kečap

Kečap se neće pokvariti, ali će biti potpuno voden kada ga odmrznete.

Pržena hrana

Duboko zamrzavanje će uništiti hrskavu koricu na prženoj hrani. Ako zamrznete prženu hranu, poslije ćete je sigurno baciti – bit će bezukusna.

Avokado

On na niskim temperaturama gubi ukus i strukturu.

Zašto su nam važni elektroliti

Tvari koje se otapanjem tekućine pretvaraju u pozitivne i negativne jone se zovu elektroliti, a dijele se na kalij, magnezij, hidrogen fosfat, natrij, kalcij i klorid. Električki nabijene čestice su potrebne kako bi se održavao život, a funkcija im je pravilna izmjena i provođenje električnih signala unutar i izvan života.

Način života

U organizam se te važne tvari unose putem hrane i pića. Osim što je bitan unos elektrolita u organizam, važna je i njihova ravnoteža u organizmu, a ona se održava zdravim načinom života i pravilnom prehranom.

Nedostatak elektrolita može se prepoznati po sljedećim simptomima:

– Gubitak svijesti

– Grčevi u mišićima

-Dekoncentracija

– Probavne smetnje

– Razdražljivost

– Vrtoglavica

– Problemi s disanjem

– Poremećaji nervnog sistema

Izgradnja tkiva

Elektroliti brinu o pH krvi, reguliraju ravnotežu tekućine i održavaju funkcije živaca i mišića. Važni su za enzimske reakcije, koštanu masu, krvni pritisak, hormonalnu ravnotežu, iskoristivost glukoze, funkcije probavnog trakta te regeneraciju i izgradnju tkiva.

Svaki elektrolit ima određenu funkciju u organizmu, a količina se provjerava pretragama urina i krvi te mjerenjem bubrežnih funkcija. Nivo elektrolita reguliraju nadbubrežne žlijezde i hormoni bubrega.

 Kalij

Kalij je glavni unutarćelijski kation koji je neophodan za bubrežne, srčane i mišićne funkcije. Pomaže u regulaciji pH urina i krvi, pospješuje detoksikaciju, ublažava ukočenost zglobova, regulira krvni pritisak, učestvuje u iskorištavanju i razgradnji ugljikohidrata, ublažava glavobolju. Zastupljen je u bananama, marelicama, paradajzu, avokadu, narandžama, bijelom grahu i špinatu.

Magnezij

Magnezij ima važnu ulogu u čišćenju organizma. Magnezij brine o funkcionalnosti živaca i mišića, ravnoteži tjelesnih tekućina, čuva srce, održava zdravlje zuba i kostiju, jača imunitet i regulira šećer u krvi. Izvori magnezija su: orašasti plodovi, mahunarke, čaj, grožđice, mrkva, integralne žitarice, zeleno lisnato povrće, kavf, kakao, banane i peršun.

Hlorid

Hlorid održava pH tjelesne tekućine i balans, regulira probavu i održava zdravlje živaca i mišića, a može se pronaći u prirodno neprerađenoj hrani i soli.