Arhive kategorije: Naučna istraživanja

OVO JE SPAS ZA ČOVEČANSTVO: Naučnici slučajno otkrili bakteriju koja uništava plastiku!

Američki i britanski naučnici slučajno su napravili enzim koji može da uništi plastiku, što bi moglo da pomogne u rešavanju globalnog problema te vrste zagađenja, saopšteno je u novoj studiji.

Više od osam miliona tona plastike završi u okeanima Zemlje svake godine čime se povećava zabrinutost zbog toksičnosti tog naftnog derivata i uticaja na zdravlje i životnu sredinu.

 

Uprkos naporima za reciklažu, veliki deo plastike može da opstane stotinama godina, a naučnici zbog toga pronalaze načine kako da se plastika najbolje uništi.

Istraživači iz Velike Britanije i SAD uložili su napore u ispitivanju bakterije otkrivene nedavno u Japanu pod stručnim nazivom “ideonella sakaiensis”.

Ta bakterija se hrani jednom vrstom plastike koja se koristi za proizvodnju flaša.

Japanski naučnici veruju da bi ta bakterija mogla lako da se razmnožava u centrima za reciklažu, ali su britanski i američki naučnici daljim istraživanjem bakterije izvukli jedan njen enzim koji je bez znanja naučnika mutirao postajući opasniji za plastiku od same bakterije.

Naučnici, koji su sami naveli da i sreća ponekad igra ulogu u istraživanjima, sada će uložiti dodatne napore u ispitivanje tog enzima kako bi u procesu reciklaže taj enzim bolje uništavao plastiku.

MARS NEMA TEKUĆU VODU: Naučna istraživanja konačno dala razočaravajući rezultat!

Stručnjaci su godinama verovali da tamne linije na „crvenoj planeti“ potiču od tekuće vode koja se navodno nalazi tik ispod njene površine

Nekoliko godina je prošlo od otkrića tamnih linija na Marsu i naučnici su bili fascinirani mogućnošću da na „crvenoj planeti“ ima tekuće vode koja se krije tik ispod površine.

Linije koje izgledaju kao da ih pravi voda koja teče javljaju se leti, a nestaju zimi. Mogućnost da na Marsu ima tekuće vode doprineo je i nagađanjima da na ovoj planeti postoji život.

 

Ima leda

Međutim, nova naučna istraživanja i analize ovih neobičnih linija sugerišu da je u pitanju nešto potpuno drugačije. Iako ova studija znatno menja poglede na Mars, to ne znači da je ova planeta u potpunosti bez vode. Kolin Dandas iz Američkog geološkog zavoda, koji je i glavni autor studije, napominje da ima mnogo dokaza o vodi na Marsu.

– Na polovima i ispod površine ima mnogo leda, a soli mogu da izvlače vodu iz atmosfere i stvore tekuću vodu pod istim uslovima. Roveri na Marsu su zaslužni za niz otkrića koji ukazuju na okruženja u kojima je bilo tekuće vode – rekao je Dandas.

 

foto: Profimedia

Zbunjeni naučnici

Javljale su se na strmim i najtamnijim delovima planete. Zbog njih su se astrobiolozi nadali da bi mogle da skrivaju život. Analizirana je 151 tamna linija na 10 različitih mesta i utvrđeno je da se sve završavaju na sličnom mestu jedne padine. Da je u pitanju tekuća voda, linije bi bile duže na većim padinama. Ovako se linije ponašaju kao i čestice peska na aktivnim dinama.

IZ KAKVE AMBALAŽE TREBA PITI VODU?

O vodi

Na dnu svake ambalaže potražite trougao s brojem u sredini. On govori koliko je opasna vaša plastika. 1 – PET ( često i PETE ) – Te su boce u većini slučajeva namenjene jednokratnoj upotrebi. Postoji mogućnost da ispuštaju teški metal antimon i hemijsku supstancu EPA koja ometa delovanje hormona. Takve boce mogu ispuštati i kancerogene spojeve.
2 – HDP ( nekad i HDPE ) – Radi se o “dobroj” plastici, za koju postoji najmanja verovatnoca ispuštanja hemikalija u vodu.
3 – PVC ( nekad i 3V ) – Ova plastika ispušta dve otrovne hemikalije, a obe ometaju delovanje hormona u ljudskom telu. Uprkos tome, to je još ujek najčešće upotrebljavana plastika za boce.
4 – LDPE – Plastika koja ne ispušta hemikalije u vodu. Ne koristi se za izradu plastičnih boca, nego uglavnom za izradu plastičnih vrećica za namirnice.

Pojedini naučnici tvrde da postoji čak pet vrsta dijabetesa

Novo otkriće švedskih i finskih naučnika bi možda moglo dovesti do boljih rezultata zbog drugačijeg pristupa individualnom liječenju.

Nakon velikog projekta Švedske i Finske utvrđeno je kako dijabetes tipa II treba ipak kategorizirati kao četiri različite bolesti. Naučnici su, vođeni ekspertima s Univerziteta Lund, krajem prošle sedmice izjavili kako bi njihova nova saznanja trebala ubrzati paradigmu na koji tačno način liječiti dijabetes.

Oni vjeruju da određivanje znatno preciznijih grupa, svake genetski različite, može itekako pomoći dijagnozi i terapiji, što će kasnije dovesti i do preciznijih lijekova. Ovi naučnici poručuju kako bi tip I trebalo preimenovati u “ozbiljni autoimuni dijabetes”.

Tip II bi ipak, prema njihovom mišljenju, trebalo razvrstati u čak četiri zasebne kategorije od kojih su dvije ozbiljne, a dvije blage.

Prva od te četiri spomenute kategorije bi bio ozbiljan nedostatak inzulina, a pokazalo se da uključuje ljude s visokim šećerom u krvi, malom proizvodnjom inzulina te umjerenom rezistencijom na inzulin.

Drugi tip je ozbiljan inzulin rezistentni dijabetes, uglavnom je povezan s pretilošću. Treći je tip blaži dijabetes povezan s debljinom, koji uključuje pretile pacijente, ali je to kod njih manje ozbiljno stanje i uključuje ljude koji se razbole u relativno mladoj životnoj dobi. Posljednja bi grupa predstavljala blagi dijabetes povezan uz starenje, što je i ona najveća grupa, u kojoj čak 40 posto pacijenata pripada starijoj populaciji.

Naučnici, čiji je stručni rad objavljen u časopisu Lancet Diabetes and Endocrinology Journal, zasniva se na proučavanju gotovo 15 hiljada pacijenata u Finskoj i Švedskoj. Profesor Leif Groop tvrdi kako je ovo prvi personalizirani korak prema liječenju dijabetesa.

“Trenutna dijagnostika i klasifikacija dijabetesa je nedovoljna i ne može predvidjeti buduće komplikacije i izbor liječenja. Utvrđivanje svih ovih podtipova bolesti pomoći će svakako liječnicima da personaliziraju terapije i smanje rizike komplikacija u budućnosti. Istraživanje je jedan obećavajući korak naprijed u otkrivanju detalja dijabetesa tipa II, ali još uvijek moramo više saznati o svim podtipovima kako bismo mogli potpuno razumjeti šta to zapravo znači za ljude koji žive s tim stanjem”, zaključio je Groop.

Prevencija kardiovaskularnih oboljenja trebala bi početi u djetinjstvu

“Studije su pokazale da oboljeli od dijabetesa i ako se liječe, a nisu dobro regulisanog šećera u krvi, mnogo češće obolijevaju od infarkta srca i drugih kardiovaskularnih bolesti. Za dijabetičare, sa ‘dugim dijabetičarskim stažom’, zbog oštećenja na nervima krvnih sudova i mišića srca karakteristična je pojava nijemog infarkta, koji nema klasičnog bola u prsima ili gušenja’. Tek kasnijim pregledom EKG-a ili ultrazvuka srca vidimo ožiljak na srcu, a pacijent nije imao klasične simptome infarkta, niti je ležao u bolnici”, rekla je Bureković.

Prema njenim riječima prevencija kardiovaskularnih oboljenja trebala bi početi u djetinjstvu i ranoj mladosti zdravim načinom života (dijetalna ishrana s restrikcijom masnoća i koncentrovanih ugljikohidrata, slatkiša) te fizičkom aktivnošću.

U mlađoj i srednjoj životnoj dobi trebaju praviti preventivne preglede, kontrolisati krvni pritisak, šećer u krvi, masnoće u krvi, rano otkriti i liječiti gore pobrojane faktore rizika.

Smatra kako pacijenti, a i opća populacija nisu dovoljno informisani o dijabetesu kao faktoru rizika nastanka kardiovaskularnih bolesti.

“Pogotovo nisu dovoljno informisani o predijabetesu, kao faktoru rizika i potrebi liječenja. Osim nedovoljne informisanosti nemamo ni dovoljno razvijenu svijest o preventivnoj zdravstvenoj zaštiti, a kamoli da imamo razvijene programe i projekte o ranom skriningu i liječenju predijabetesa, dijabetesa i drugih faktora rizika kardiovaskularnih bolesti”, rekla je.

Stručnjaci u svijetu već nekoliko godina upozoravaju da je dijabetes smatra bolešću pandemijskih razmjera. Svjetska zdravstvena organizacija i IDF (Internacionalna Dijabetološka Federacija) pretpostavile su da je 2016. godine u Bosni i Hercegovini oko 13 posto oboljelih od dijabetesa.

Postotak se, kaže Bureković, povećava u starijoj životnoj dobi.

“Ako kažemo da je otprilike toliko i predijabetesa (oni koji još ne znaju da su bolesni) onda je to veliki broj. Ako znamo da barem pola od onih koji znaju za dijabetes se ne liječe, a pola od onih koji se liječe nisu dobro regulisani, onda se broj onih za nastanak kardiovaskularnih bolesti jako povećava. Inače je statistika različita za različite zemlje, u zavisnosti od ekonomskih mogućnosti, obrazovanja, informisanja, preventivnih programa te ranog skrininga bolesti. U Evropi prosječno na 100 osoba oko 8 ih je oboljelo od dijabetesa”, rekla je.

Na pitanje kako prepoznati i kako spriječiti kardiovaskularne komplikacije Bureković kaže:

“Svakako promjena životnog stila (dijetalna dijabetična ishrana podijeljena u više manjih obroka uz fizičku aktivnost primjerenu dobi, kondiciji i drugim bolestima), gubitak viška kilograma, prestanak pušenja, prestanak uzimanja alkohola, izbjegavanje stresa, je prva stepenica u liječenju dijabetesa. Redovno uzimanje terapije, redovne kontrole šećera u krvi, redovan odlazak ljekaru, regulisan krvni pritisak, regulisane masnoće u krvi sigurno mogu odgoditi nastanak kasnih komplikacija, naročito KVB.”

Ona napominje da brzo zamarenje kod težih fizičkih aktivnosti, zamaranje pri penjanju uz stepenice, brzo zamaranje kod hodanja po ravnom mogu biti prvi simptomi KVB.

Poručuje da je najbolji put do zdravlja zdrav način života bez stresa, uz mnogo kretanja I redovne preglede kod ljekara. Starijima od 40 godina preporučuje povremenu kontrolu šećera u krvi.

Ovaj tekst objavljen je u sklopu projekta ‘Znanjem do zdravlja” kojeg provodi Udruženje za razvoj društva Kap uz podršku Novo Nordisk Pharme, s ciljem podizanja svijesti oboljelih od dijabetesa o važnosti prevencije kardiovaskularnih oboljenja.

U FBiH zabilježen porast smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti

Ustanovljeno je to uslijed praćenja trendova faktora rizika (hipertenzija, pušenje, nepravilna ishrana, izostanak fizičke aktivnosti), koji su promjenljivi i na njih se većinom može utjecati.

Tako skoro polovina (42,1 posto) od ukupnog broja odraslih (45,3 posto muškaraca i 38,9 posto žena) ima hipertenziju i/ili je pod terapijom. Skoro polovina (44,1 posto) odraslog stanovništva su pušači (56.3 posto muškaraca i 31.6 posto žena). Više od polovine stanovništva u Federaciji BiH (54.1 posto) svakodnevno je izloženo duhanskom dimu od drugih pušača u zatvorenim javnim prostorima.

Iz Zavoda naglašavaju da je sprječavanje kardiovaskularnih bolesti dugoročan proces i (osim zdravstvenog) zahtijeva aktivno sudjelovanje i drugih sektora, kao i političku opredijeljenost donosioca odluka putem zdrave javne politike u kojoj zdravlje i omogućavanje zdravih izbora stanovništva mora i treba biti prioritet.

“Dobra međunarodna praksa dokaz je da ima mnogo načina da se doprinese smanjenju obolijevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, a nije u djelokrugu rada isključivo zdravstvenog sektora”, ističu.

U Zavodu za javno zdravstvo FBiH mišljenja su da je za smanjenje broja pušača (kao najvećeg pojedinačnog faktora rizika) potrebno održati trend povećanja cijena i poreza na duhanske proizvode, a zalažu se i za kompletnu zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima čime bi bila osigurana efikasnija zaštita od eventualnih posljedica pasivnog pušenja.

“Isto se odnosi i na alkohol. Potrebno je povećanje cijena i poreza na alkoholne proizvode, zabraniti reklamiranje i promociju alkoholnih proizvoda kao i prodaju mlađima od 18 godina”, ističu.

U cilju zaštite zdravlja stanovništva iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH ukazuju i na važnost promocije značaja pravilne ishrane.

“U mnogim državama uvode se posebni porezi na nezdravu hranu. Za to je potrebno dobiti podršku proizvođača hrane i industrije u reduciranju unosa soli u hrani i zamjeni trans-masti s polinesaturiranim mastima, kao i smanjenje unosa šećera u prehrambenim proizvodima. Posebno je značajna podrška, već iniciranim programima zdrave ishrane u predškolskim i školskim ustanovama u određenim gradovima u FBiH, jer tako doprinosimo zdravlju sadašnjih i budućih generacija”, ističu iz Zavoda.

Bitnim za sprječavanje nastanka kardiovaskularnih bolesti smatraju i fizičku aktivnost. Naglašavaju da se za to uvijek mora naći vremena, a u skladu s godinama, zdravstvenim stanjem i naravno uz savjet zdravstvenih djelatnika.

“Potrebna je samo dobra volja i snažan motiv da se uradi nešto korisno za zdravlje. Sjedenje treba zamijeniti šetnjama, boravkom u prirodi i/li nekom od fizičkih aktivnosti. To smanjuje stres i unaprjeđuje zdravlje”, ističu.

Zavod za javno zdravstvo FBiH u suradnji s Federalnim ministarstvom zdravstva finalizirao je, u cilju doprinosa sprječavanju i nadzoru kardiovaskularnih bolesti na nivou primarne zdravstvene zaštite – timova porodične medicine u Federacije BiH, vodiče za kardiovaskularne bolesti, hipertenziju, dislipidemiju kao i smjernice vezane za vodeće faktore rizika kao što su hipertenzija, pušenje, nepravilna ishrana, dijabetes i fizička neaktivnost.

Dokumenti su namijenjeni unaprjeđenju rada zdravstvenih radnika u timovima porodične medicine, koji su za pacijente “ulazna vrata” u zdravstveni sistem. Tu bi trebalo najefikasnije da se ustanovi rana dijagnoza i poduzme tretman oboljelih, ali i radi na sprječavanju i nadzoru faktora rizika koji dovode do tih oboljenja.

Izrada vodiča i smjernica za kardiovaskularne bolesti, kao i informativnih letaka za stanovništvo dio su projekta “Jačanje i unaprjeđivanje modernih i održivih javno zdravstvenih strategija, kapaciteta i usluga za poboljšanje zdravlja stanovništva u BiH”, koji je razvijen i podržan u partnerstvu Švicarske agencije za razvoj i suradnju (SDC) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Kardiovaskularne bolesti ili bolesti srca i krvnih sudova u Federaciji BiH čine 53 posto vodećih uzroka smrtnosti, što odgovara stanju u regiji. U grupi nezaraznih bolesti, posljednjih godina u Federaciji BiH bilježi se kontinuirani porast stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti izražen kao stopa na 100.000 stanovnika (od 335,2 u 2010. do 507,5 u 2016. godini).

Vodeća oboljenja iz grupe kardiovaskularnih bolesti su moždani udar, kardiomiopatija, srčani zastoj, akutni infarkt miokarda i hipertenzija. Porast smrtnosti se bilježi posebno kod hipertenzije kao uzroka smrtnosti (od 24,5 na 100.000 stanovnika u 2010. do 41,2 na 100.000 u 2016. god.) kao i porast smrtnosti od akutnog infarkta miokarda (stopa od 69,2 na 100.000 stanovnika do 90,6 na 100.000 stanovnika u 2016. godini).

U državama širom svijeta, svake godine bilježi se 17 miliona smrtnih slučajeva uslijed neke od kardiovaskularne bolesti, najčešće srčani ili moždani udar. Više od 80 posto smrti od KV bolesti javlja se u nerazvijenim i srednje razvijenim državama. Više od 75 posto smrtnih slučajeva može se spriječiti prevencijom i reduciranjem faktora rizika (hipertenzija, pušenje, nepravilna ishrana, izostanak fizičke aktivnosti).

Naučnici upozoravaju: Misteriozna bolest X prijeti čovječanstvu

Naučnike zabrinjava činjenica što zapravo ne znaju o čemu je riječ, ali su sigurni kako će do epidemije doći. Objašnjavaju to podsjećajući na trenutna događanja u svijetu pa tako i na razvoj hemijskog ratovanja, ali i umjetno stvorenih novih smrtonosnih bolesti.

“Bolest X predstavlja naša saznanja kako ozbiljnu međunarodnu epidemiju može uzrokovati zasada nepoznat patogen”, navodi WHO u saopćenju.

Dodaju da su posebno zabrinuti jer smatraju kako svijet nije baš spreman na takvo iznenađenje.

“Primjeri iz historije nam pokazuju kako bi sljedeća epidemija mogla biti nešto što još nismo vidjeli do sada. Trebamo biti spremni, planirati cjepiva i dijagnostičke tekstove”, rekao je John-Arne Rottingen iz odbora za nauku.

Iz WHO su naveli kako su ovakve bolesti velika prijetnja zdravlju i da je potrebno nastaviti istraživanja i razvoj na polju nadzora i dijagnostike.

“U nezgodno vrijeme dolazi i eksplozija rada s genima, upotrebom otrovnih plinova, ali i razvoja novih vrsta oružja koje nastaju od bakterija i virusa. Primjera u svjetskim dešavanjima ima mnogo. Tako je Sjeverna Koreja optužena da je uz upotrebu smrtonosnog nervnog agensa ubila brata njihovog vođe Kima Jong-una. Rusija je s druge strane optužena da je uz pomoć radioaktivne supstance ubila svog bivšeg špijuna 2006. godine. Poznati su i primjeri poput Sirije i napada na pobunjeničke snage toksičnim supstancama”, stoji u izvještaju.

Smatra se da se od takvih sintetički kreiranih bolesti niko neće moći odbraniti s obzirom na to da ljudi nemaju prirodni imunitet za njih, a ne mogu ga ni steći. Epidemija bi se tako mogla brzo proširiti i imati veliki broj žrtava.

Iako postoje ozbiljne prijetnje od razvoja “umjetne” bolesti koja bi mogla odnijeti živote miliona ljudi, stručnjaci smatraju kako će sljedeća svjetska epidemija imati porijeklo iz prirode. Povećanje svjetske populacije pomaže u širenju zaraznih bolesti, a povećava i kontakte između ljudi, životinja i prirode.

“Razvojem društva povećava se kontakt ljudi i životinja, što omogućava prijenos i razvoj novih bolesti. Prijenosu pomaže i moderan način života s čestim putovanjima i trgovinom po različitim dijelovima svijeta”, upozorava WHO.

Svjetska zdravstvena organizacija: Ovisnost o video igricama je mentalni poremećaj

WHO definiše ovaj poremećaj kao “uporni i ponavljajući” obrazac ponašanja koji je dovoljno ozbiljan da dovede do značajnog oštećenja ličnog, porodičnog, društvenog života, kao i problema u obrazovanju ili drugim važnim životnim procesima. Također, ovaj poremećaj definisan je i kao nemogućnost kontrole nad igranjem igrica uprkos negativnim posljedicama.

U toku 12 mjeseci nadzirat će se igranje video igrica, bilo offline ili online, kako bi se mogla uspostaviti određena dijagnoza i uvidjeti utjecaj igrica na čovjeka, navedeno je u ovom priručniku. Ukoliko se budu primjećivali ozbiljniji simptomi ovisnosti, bit će uključeni stručnjaci kako bi pomogli “ovisnicima”.

Gregory Hartl, portparol WHO-a, rekao je da ovaj priručnik o Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, uključuje samo zdravstveni opis poremećaja koji se odnosi na ovisnost o video igricama, a ne i prevenciju i liječenje.

Prošle godine su stručnjaci s Oxforda proveli studiju kojom su pokušali utvrditi koji postotak ljudi je ovisan o igricama. Dotičnom studijom je utvrđeno da je svega dva do tri posto ljudi ovisno o igricama, na uzorku od 19.000 ispitanika iz Velike Britanije, SAD-a, Kanade i Njemačke.

Pored svega toga, prije nekoliko godina je Američka psihijatrijska asocijacija napravila listu simptoma koji bi mogli pokazati je osoba ovisna o igricama. Ti simptomi uključuju anksioznost, povlačenje u sebe i antisocijalno ponašanje.

Nasilne igre mijenjaju mozak mladih ljudi i čine ih bezosjećajnim

U studiji koja je objavljena u žurnalu “Social Affective and Cognitive Neuroscience” tvrdi se kako su igre poput “Call of Duty” povezan s manjom empatijom i da ovakve igre čine mlade ljude hladnim, neosjetljivim i bez kontrole u uznemirujućim situacijama.

To se dešava jer se onemogućuje sposobnost ljudi da procesuiraju emocionalni izraz lica i upravljaju svojim reakcijama.

U eksperimentu koji je vodila naučnica Laura Stockdale sa univerziteta Loyoloa u Chicagu, učestvovale su osobe koje igraju često i rijetko ovakve igre. Ukoliko 30 sati sedmično posvetite igrama onda se smatra da igrate često.

Analizirane su tri igre nasilne prirode i nenasilne. U grupi koje su igrale nasilne igre bilo je 30 igrača, a u grupi koji su igrali nenasilne 31. Svi su imali u prosjeku 21 godinu. Praćen je rad njihovih moždanih valova putem elektroencefalografije.

Nakon toga puštani su im prizori koji sadrža nasmijana i uplašena lica ljudi. Igrači koji često igraju nasilne igre nisu imali emotivnu reakciju na uplašena lica, dok na sretna jesu, što pokazuje da su “otupjeli” zbog prevelike izloženosti nasilju i takvim izrazima lica u igri, ističu naučnici.

Ranije studije pokazale su da nasilne igre koje uključuju pucnjavu mogu oštetiti mozak i povećati rizik od Alzheimerove bolesti.

Naučna istraživanja: Pisanje rukom razvija mozak

Na 19. Istraživačkom samitu koji je održan u Istanbulu izjavljeno je kako je pisanje rukom proces koji više od pisanja na tastaturi razvija mozak.Organizator samita je Udruženje istraživača Turske (TUAD).

Na samitu je govorio akademik Sinan Canan, koji je rekao da pametni telefoni i digitalizacija zauzimaju značajno mjesto u načinu života te da negativno utiču na razvoj mozga i jezika.

On smatra da je veoma važno “koristiti ruke i pisati”.

Direktorica TUAD-a Fulya Durmus je kazala kako treba pratiti razumjeti potrebe potrošača koje se vežu za doba tehnologije i pratiti istraživački sektor te na taj način biti u korak s digitalnim vremenom.

Na samitu je svoju prezentaciju pod nazivom “Kako se razvija talent?” održao doktor Ozgur Bolat koji je govorio o nedostatku uzora unutar porodice i obrazovnog sistema.

Bolat je istakao kako ukoliko član porodice ili predavač nema određene vrijednosti, veoma je teško da te vrijednosti imaju djeca.

Kako kaže, nakon što je Barack Obama postao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) uspjeh Afroameričkih učenika povećan je za 14 posto te je predstavljena figura na koju su se mnogi ugledali.